Dr Dragana Đorđević, profesorka Hemijskog fakulteta i naučni savjetnica Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju, upozorila je danas na ozbiljne zdravstvene posljedice koje bi otvaranje rudnika na Rogozni moglo imati po stanovnike Novog Pazara.
Kao primjer navela je situaciju u Boru i Majdanpeku, gdje je, nakon početka rudarskih aktivnosti, svaki treći građanin, uključujući djecu, suočen s dijagnozom karcinoma ili nekog oblika težeg oboljenja.
„Iskustva iz drugih gradova jasno pokazuju da eksploatacija ruda poput zlata i bakra ima ozbiljne posledice po životnu sredinu i zdravlje ljudi. Uvođenje rudnika u ovako osetljivu ekološku sredinu, kakav je Novi Pazar, može dovesti do dugoročnih problema, uključujući povećanu stopu oboljenja, zagađenje vode, vazduha i tla,“ istakla je dr Đorđević.
Na tribini pod nazivom “Cijena zlata na Rogozni”, koju je organizovala inicijativa Za zdrav Novi Pazar, profesorka Đorđević istakla je da rudarsku eksploataciju prati jalovina, koja ostaje kao dugoročni problem, dovodeći do degradacije životne sredine i iseljavanja stanovništva.
Komentarišući koncept takozvanih “eko-rudnika”, koji su pojedini političari promovisali, Đorđević je naglasila da su oni praktično neizvodivi u slučaju otvorenih kopova. „Eko-rudnici su izuzetno skupi i rijetko se primenjuju. Strane kompanije, koje ovdje dolaze radi profita, biraju jeftinije metode eksploatacije, što neminovno pogoršava ekološku situaciju na terenu,“ objasnila je.
Posebno je ukazala na opasnosti od prisustva arsenopirita u rudama:
„Naše rude često sadrže pirite i arsenopirite. Kada se ruda otkrije i otvori ona na taj način dođe u kontakt s vazduhom, sumpor iz pirita se oksiduje i u dodiru s vodom prelazi u sumpornu kiselinu. Ta kiselina dalje rastvara sve štetne materije iz rude, stvarajući toksičnu rudničku vodu.“
Navela je i primjer iz Majdanpeka iz 2021. godine, kada je kompanija Ziđin ispumpala toksičnu vodu iz rudnika direktno u rijeku Pek, što je rezultiralo zagađenjem cijelog toka i ostavilo nizvodna naselja bez vode.
Akademik i profesor dr Slobodan Vukosavić upozorava da eksploatacija mineralnih resursa nikome nije donijela koristi, a posebno ne poljoprivrednim zemljama poput Srbije. Prema njegovim riječima, otvaranje rudnika ne predstavlja državni interes, već služi ličnim interesima savremenih političara koji više ne brinu o javnom dobru, već o sopstvenom opstanku na vlasti.
„Pogledajte sudbinu zemalja koje su postale sirovinske baze. Zbog ogromnog zagađenja životne sredine — vode, vazduha i zemlje — nikakve druge aktivnosti nisu moguće. Poljoprivreda, posebno organska, prestaje da postoji, a niko ne želi da otvara istraživačke centre u krajoliku narušenom deponijama,“ istakao je Vukosavić.
On dodaje da se život u takvim područjima svodi na rudarenje, dok stanovništvo gubi nadu i sposobnost da se bori za svoje interese. „Ljudi na takvim teritorijama postaju plen autokratskih režima i multinacionalnih kompanija koje funkcionišu kao globalni predatori,“ naglasio je.
Vukosavić je kritikovao priče o privrednom razvoju kroz eksploataciju mineralnih resursa, ističući da iskustva iz drugih zemalja ne potvrđuju takve tvrdnje. „Ako želite da pravite fabrike, poput onih za baterije ili automobile, sve potrebne sirovine možete kupiti na globalnom tržištu. Veliki proizvođači iz razvijenih zemalja ne eksploatišu minerale na sopstvenim teritorijama, već ih nabavljaju iz rudarskih kolonija.“
Takođe, profesor je ukazao na način na koji savremeni političari manipulišu javnošću. „U saradnji s multinacionalnim kompanijama koji finansiraju njihovu agendu , oni predstavljaju odluku o pretvaranju zemlje u sirovinsku bazu kao povoljnu, koristeći svoje medije da bi izbegli pad sopstvenog rejtinga. Međutim, istina je da ovakve odluke dugoročno uništavaju životnu sredinu, ekonomiju i budućnost zemlje.“
Zaključio je da Srbija ne sme da sledi ovaj put, jer bi rudarenje moglo nepovratno uništiti njene prirodne resurse, poljoprivredni potencijal i kvalitet života građana.
Ekološki advokat Sreten Đorđević upozorio je da rudarenje na Rogozni, kao i u ostatku Srbije, nije samo političko pitanje, već pitanje koje direktno utiče na život, zdravlje i očuvanje prirodne sredine.
„Ako pogledamo strateške planove Vlade poslednjih godina, jasno je da se cilja povećanje udela rudarstva u BDP-u. Međutim, iskustvo pokazuje da zemlje sa velikim udelom rudarstva nisu među razvijenim državama sveta. Mi ne smemo dozvoliti da se Srbija svrsta u tu grupu. Rudarstvo nosi teške posledice po životnu sredinu, a time i po živote ljudi,“ naglasio je Đorđević.
Posebno je apelovao na građane Novog Pazara da prepoznaju značaj trenutka i podignu nivo ekološke svesti, uključujući i aktivno političko i vanpartijsko učešće u borbi protiv izgradnje rudnika na Rogozni. „Sada je pravo vreme za delovanje, dok su u toku geološka istraživanja. Kada rudnik bude otvoren, biće prekasno,“ upozorio je.
Tribina pod nazivom “Cijena zlata na Rogozni”, u organizaciji inicijative Za zdrav Novi Pazar, okupila je veliki broj posjetilaca u svječanoj sali Kulturnog centra. Sala je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, što pokazuje značajan interes građana za ovu temu i zabrinutost zbog mogućeg otvaranja rudnika na Rogozni.
Međutim, uprkos važnosti diskusije i njenom uticaju na životnu sredinu i zdravlje lokalnog stanovništva, tribini nisu prisustvovali predstavnici lokalne samouprave.
Autor / Foto: Emir Tutić
Povezane vijesti:
Gradska uprava ignoriše pitanja vezana za otvaranje rudnika na Rogozni