Foto: Emir Tutić
Vjernici pravoslavne i katoličke vjeroispovjesti danas proslavljaju Vaskrs/Uskrs, najveći i najstariji hrišćanski praznik, koji se slavi u spomen na vjerovanje o Hristovom uskrsnuću.
Praznik vaskrsenja Isusa Hrista slavi se tri dana, a pravoslavni hrišćani se narednih 40 dana pozdravljaju riječima Hristos Vaskrse, Vaistinu Vaskrse.
Za Vaskrsenje Hristovo pravoslavni hrišćani pripremaju se četrdesetodnevnim postom. Vaskrs je pokretni praznik, koji uvijek pada u nedjelju, prvu iza punog mjeseca, poslije proljećne ravnodnevnice.
Na kraju liturgije svi vjernici se pozdravljaju riječima Hristos vaskrse i potvrđuju vjeru sa Vaistinu vaskrse.
Pravoslavni narod se nakon liturgije okuplja u domovima uz svečanu trpezu, na kojoj dominira crveno jaje i vaskršnji hljeb.
Običaj je da na stolu stoje obojana i ukrašena jaja. Ukućani i gosti se međusobno kucaju jajima, a onaj čije se razbije predaje ga onome čije je bilo jače.
I hrišćanski vjernici koji vrijeme računaju po Gregorijanskom kalendaru praznik vaskrsenja Isusa Hrista slave tri dana. Praznik je pokretni, što znači da se njegov datum mijenja svake godine, ali uvijek mora da bude u nedjelju.
Uskrs je najveći hrišćanski praznik kojim se prema hrišćanskom vjerovanju slavi Isusov povratak u život- uskrsnuće.
Prema hrišćanskom vjerovanju, to se desilo tri dana nakon Isusove smrti, odnosno prve nedjelje poslije Velikog petka.