Srbija se suočava s ozbiljnim izazovima u oblasti protivpožarne zaštite, pokazuje najnoviji izvještaj Državne revizorske institucije (DRI). Prema evropskim standardima, na hiljadu stanovnika dolazi jedan vatrogasac, dok u Srbiji jedan profesionalni vatrogasac pokriva čak 1.865 građana. Ovaj odnos se poboljšava na 1.306 stanovnika po vatrogascu ako se uračunaju dobrovoljne vatrogasne jedinice, ali je i dalje ispod evropskog prosjeka.
Osim nedovoljnog broja vatrogasaca, problem predstavlja i starost opreme. Prosječna starost vozila u vatrogasnim jedinicama je 27 godina, a polovina objekata za smještaj vatrogasaca nije adekvatno opremljena. Sve to utiče na efikasnost u reagovanju na požare, kojih je u periodu od 2019. do 2023. godine bilo preko 119.000, ili 77% svih vanrednih situacija.
DRI naglašava da je prevencija ključna za smanjenje rizika od požara. Međutim, u Srbiji nedostaje strateški okvir i adekvatno finansiranje za ovu oblast. Na primjer, Strategija zaštite od požara još uvijek nije izrađena, dok lokalne samouprave ne izdvajaju dovoljno sredstava za preventivu.
U periodu od 2019-2023 u devet odeljenja od ukupno 23 organiovani su vatrogasnospasilački bataljoni sa manje pripadnika nego što je propisano Pravilnikom među kojima je i Novi Pazar sa 77 pripadnika.
Pored neujednačene teritorijalne raspodjele vatrogasnih jedinica, problem je i nedostatak kadra u pojedinim regijama, dok su neke općine bez ijedne vatrogasne jedinice. Uz to, helikopterska podrška za gašenje požara iz zraka ovisi o višenamjenskim letjelicama koje se koriste samo prema potrebi.
Revizori zaključuju da unapređenje strateškog okvira, modernizacija opreme, povećanje broja vatrogasaca i poboljšanje kontrolnih aktivnosti predstavljaju ključne korake ka boljoj zaštiti građana i imovine u Srbiji.
Opširnije o izvještaju DRI-a pogledajde ovdje: LINK