U savremenom dobu, sve veći napredak vještačke inteligencije omogućava lako stvaranje realističnih snimaka i fotografija, što donosi brojne rizike i izazove kada je u pitanju tačnost informacija.
Deepfake sadržaji danas su sve uvjerljiviji i sve češće se koriste da obmanu korisnike. To ozbiljno ugrožava povjerenje javnosti u medije i informacije koje dolaze sa društvenih mreža.
Takvi snimci se koriste za dezinformisanje i manipulaciju javnim mnijenjem, jer se vještačka inteligencija zloupotrebljava kako bi se proizvele lažne izjave političara, sportista i drugih javnih ličnosti.
Nedavni primjer je video navodnog govora ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u kojem poziva vojsku da se preda, što je izazvalo konfuziju i paniku prije nego što je dokazano da je snimak lažan.
Također su poznati slučajevi lažnih snimaka poznatih osoba koji reklamiraju sumnjive investicione platforme, navodeći mnoge da povjeruju i pretrpe finansijske gubitke.
Osim toga, u aktuelnim ratnim zonama sve češće kruže AI-generisani videozapisi i fotografije koji prikazuju izmišljene scene sukoba i razaranja, a koje pojedini mediji preuzimaju bez provjere, što dodatno otežava razlikovanje istine od obmane.
Korisnici mogu prepoznati AI-generisani sadržaj obraćajući pažnju na detalje koji često djeluju neprirodno, poput nelogičnih izraza lica, asimetričnih crta, mutnih ivica, nepravilnih proporcija ruku i prstiju ili pozadine koja izgleda čudno i nedosljedno.
Takođe, AI-generisani videozapisi i snimci često imaju ukočene pokrete, neusklađene usne s govorom i manjak prirodne mimike. Važno je provjeravati izvor informacija i upoređivati sadržaj s pouzdanim i provjerenim medijima. Alati za prepoznavanje deepfake sadržaja i pretraga slika na internetu takođe su korisni kako bi se utvrdilo da li je fotografija već negdje objavljena ili je izmijenjena vještačkom inteligencijom. Ako snimak izgleda previše savršeno ili nevjerovatno, vrijedi ga dodatno istražiti prije nego što objavite.
Zbog toga je sve važnije razvijati sisteme provjere činjenica i medijsku pismenost kod korisnika kako bi znali prepoznati lažan sadržaj i zaštititi se od sve sofisticiranijih oblika digitalne manipulacije.